Vitamin D je supstanca neophodna za pravilan rast djeteta. Kada je potrebno dodati dojenčetu vitamin D? Postoje različita mišljenja i među stručnjacima. Dok jedni drže da vitamin D treba dati već od rođenja, drugi smatraju da je profilaksa potrebna u određenim slučajevima. Vitamin D neophodan je za rast djeteta još u majčinom trbuhu pa sve do razdoblja adolescencije.
Što je vitamin D i koja je njegova uloga?
Vitamin D pripada skupini tvari (osnovu čine ergokalciferol i holekalcefirol), koje su sličnije po sastavu hormonima nego vitaminima u užem smislu. Dijelom se stvaraju u organizmu (aktivni metabolit u jetri i bubrezima), za razliku od drugih vitamina koje tijelo ne može samo proizvesti, nego se moraju unositi hranom.
I vitamin D se unosi hranom i neke su namirnice bogatije njime od drugih. Vitamin D se nakuplja u koži u obliku provitamina D i djelovanjem sunčevih UVB zraka prelazi u aktivni vitamin.
Uloga vitamina D u organizmu najvažnija je za mineralizaciju kostiju: djeluje na apsorpciju kalcija iz crijeva, transport minerala i ulaganja u koštani matriks, a posredno djeluje na cjelokupni metabolizam. U dječjoj dobi koštani sustav intenzivno raste i razvija se, potrebe za mineralima su znatne, a bez vitamina D to nije moguće.
Koje su posljedice pomanjkanja vitamina D?
Nedostatak vitamina D u organizmu dojenčeta, tj. u razdoblju najintenzivnijeg rasta uzrokuje bolest kostiju – rahitis, koja se danas rijetko viđa. Bolest se očituje u defomraciji koštanog sustava, lomljivosti kosti, zastoja u rastu, ali i cjelokupnom poremećaju metabolizma (aminokiselina i otpadnih tvari, kao što je amonijak). U 19. stoljeću bolest je bila odraz socio-ekonomskih prilika i posebnih klimatskih uvjeta (malo sunca, smog) u zemljama brzog razvoja industrije, često nazivana i “engleska bolest”. U drugoj polovici 20. stoljeća rahitis se rijetko viđa jer su uvjeti života znatno poboljšani. Mogu postojati i blaže (subkliničke) forme rahitisa, gdje simptomi nisu klinički toliko izraženi, ali pretrage krvi (kalcij, fosfor, alkalna fosfataza) i radiološke snimke kostiju pokazuju promjene koje upućuju na nedovoljnu mineralizaciju kosti. Nedostatak vitamina D može biti posljedica bolesti jetre i/ili bubrega jer se u tim organima stvaraju aktivni metaboliti vitamina (25 – hydroksyvitamin D3, 1,25 dyhidroxivitamin D3).
Kada i koliko vitamina D?
Iako svako dojenče treba dnevni unos vitamina, potrebe su individualne, prije svega ovisno o načinu prehrane. Majčino mlijeko sadrži određenu količinu vitamina D (20-100 internacionalnih jedinica), koji je potpuno iskoristiv, ali dnevne potrebe dojenčeta su znatno veće te je potrebno dodati vitamin D dojenčetu na prirodnoj prehrani. Dnevna količina vitamina D za dojenče je 400 jedinica dnevno (10 mikrograma). Većina zamjenskih mlijeka sadrži ovu količinu u litri mlijeka, no u ranom djetinjstvu dijete ne dobije više od 600 mL mlijeka dnevno.
Ako je dijete rođeno u zimskim mjesecima i ne izlazi na dnevno svjetlo, pedijatar će prema svojoj procjeni odrediti je li potrebna dodatna doza vitamina D i u slučaju prehrane zamjenskim mlijekom.
Dojenčetu na prirodnoj prehrani potrebno je dodati vitamin D, ali u svakom slučaju procjenjuje se situacija: ako je dijete rođeno zimi i manje izlazi u šetnju (sunčeva svjetlost), svakako mu treba dodatni unos vitamina. U proljetno-ljetnim mjesecima nešto manje, ali sve ovisi o klimatskim uvjetima u kojima dijete živi. U krajevima s puno sunca, za dijete koje svakodnevno izlazi u šetnju, potreba za unosom vitamina D je manja, nego za one koji žive u sjevernijem području s malo sunčanih dana tijekom zime. Nedonošče raste brže i potreba za vitamino je veća nego za djecu rođenu u terminu.
Dijete hranjeno isklučivo na prsima, koje se malo iznosi u šetnju (vremenske prilike, godišnje doba, nedonošče) trebalo bi dodatni unos vitamina D, ali i dojenče koje je isključivo na prirodnoj prehrani, a još nije započeta dohrana i nakon pet, šest mjeseci treba dodatak vitamina D.
Trebaju li dojenčad koja se hrane mliječnom formulom dodatni vitamin D?
I početno mlijeko za dojenčad (br. 1), kao i prijelazno (br. 2), sadrži dovoljnu dnevnu dozu vitamina D. Za eventualni dodatni unos svakako treba konzultirati pedijatra, koji prati rast i razvoj dojenčeta i pozna sve druge okolnosti.
Treba li trudnica dodatak vitamina D?
Nije neophodno, ako se na njezinom jelovniku nalaze namirnice kao mlijeko i mliječni proizvodi (sir, jogurt, maslac), jaja, masna riba (losos, tuna, sardina). Ako normalno izlazi u šetnje koje podrazumijevaju izlaganje dnevnom svjetlu (ne direktno sunčanje). Ovo je vrlo značajno tijekom cijele trudnoće jer u tom razdoblju dijete skuplja potrebne zalihe, koje će koristiti poslije rođenja.
Istraživanja su pokazala da se tijekom zime, bez izlaganja dnevnom svjetlu i dodatnom unosu vitamina D, pričuve u jetri iz fetalnog razvoja potroše za osam tjedana. Izlaganjem djeteta djelovanu sunčevog svjetla (šetnja) nakon rođenja traju znatno duže. Sunčeva (dnevna) svjeltlost djeluje i kada dan nije sunčan.
Je li tijekom zime dovoljna šetnja?
Uglavnom da, ali treba voditi računa o klimatskim uvjetima. Male bebe se ne izvode u šetnju ako su dani tmurni, vjetroviti ili temperatura znatno ispod ništice. Teoretiski za dojenčad mlađu od šest mjeseci dovoljno je izlaganje sunčevom svjetlu kroz 30 minuta na tjedan, ako su pokrivena pelenom, ili dva sata ako su otkrivene ruke i lice, kako bi se održala količina vitamina D iznad minimalne razine potrebne za prevenciju rahitisa. Nakon dobi od šest mjeseci primjeren unos osigurava pričuve vitamina akumuliranog u masnom tkivu i jetri.
Ima li nedonošče posebne potrebe?
Nedonoščad uvijek treba dodatni unos vitamina D, bilo da je na prirodnoj prehrani ili se hrani zamjenskim mlijekom. Organizam prerano rođenog djeteta vrlo brzo raste jer mora nadoknaditi početni manjak tjelesne mase. Dok je potreba dnevnog unosa vitamina D za dojenče rođeno u terminu 400 i.j. dnevno, za nedonošče iznosi 800-1000 jedinica.
Trebaju li djeca taminje kože dodatno vitamin D?
Da. Koža tamnije boje znači veću količinu boje – pigmenta melanina. Osobe tamnije puti teže sintetiziraju vitamin D jer velika koncentracija melanina sprječava apsorpciju UVB zraka. Djeca tamne boje kože trebaju biti izložena djelovanju sunca četiri do šest puta više nego djeca svijetle kože, kako bi se stvorila ista količina vitamina D.
Izlaganje sunčevoj svjetlosti ne znači i sunčanje
Dojenčad do šest mjeseci nikako se ne smiju izlagati djelovanju sunčevih zraka niti toplinskom djelovanju sunca. Izlaganje male površine tijela dostatno je za sintezu vitamina D I djeca mlade dobi moraju biti zaštićena odjećom, a ona starija, ovisno o tipi kože, mogu se sunčati kože zaštićene odgovarajućim SPF (sun protectiom factor). Tijekom šetnje male bebe treba zaštiti od sunca, osobito glavu i ne treba zaboraviti da se ultraljubičaste zrake reflektiraju od okoline (posebice površine vode) i djeluju dok dijete boravi u hladovini.
Sadržaj vitamina D u namirnicama
Majčino mlijeko 20-100 i.j./litru
Kravlje mlijeko 20 i.j./litru
Zamjensko mlijeko za dojenčad 300-500 i.j./litru
Žumanjak jajeta 150-200 i.j.
Meso 100 i.j./100 grama namirnice
Maslac 60 i.j./100 grama namirnice
Ulje bakalara 10.000-20.000 i.j./100 grama
Haringe i tuna 300-1000 i.j./100 grama
Autor: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
Tekst preuzet iz časopisa Bebe, studeni 2011.
Što je vitamin D i koja je njegova uloga?
Vitamin D pripada skupini tvari (osnovu čine ergokalciferol i holekalcefirol), koje su sličnije po sastavu hormonima nego vitaminima u užem smislu. Dijelom se stvaraju u organizmu (aktivni metabolit u jetri i bubrezima), za razliku od drugih vitamina koje tijelo ne može samo proizvesti, nego se moraju unositi hranom.
I vitamin D se unosi hranom i neke su namirnice bogatije njime od drugih. Vitamin D se nakuplja u koži u obliku provitamina D i djelovanjem sunčevih UVB zraka prelazi u aktivni vitamin.
Uloga vitamina D u organizmu najvažnija je za mineralizaciju kostiju: djeluje na apsorpciju kalcija iz crijeva, transport minerala i ulaganja u koštani matriks, a posredno djeluje na cjelokupni metabolizam. U dječjoj dobi koštani sustav intenzivno raste i razvija se, potrebe za mineralima su znatne, a bez vitamina D to nije moguće.
Koje su posljedice pomanjkanja vitamina D?
Nedostatak vitamina D u organizmu dojenčeta, tj. u razdoblju najintenzivnijeg rasta uzrokuje bolest kostiju – rahitis, koja se danas rijetko viđa. Bolest se očituje u defomraciji koštanog sustava, lomljivosti kosti, zastoja u rastu, ali i cjelokupnom poremećaju metabolizma (aminokiselina i otpadnih tvari, kao što je amonijak). U 19. stoljeću bolest je bila odraz socio-ekonomskih prilika i posebnih klimatskih uvjeta (malo sunca, smog) u zemljama brzog razvoja industrije, često nazivana i “engleska bolest”. U drugoj polovici 20. stoljeća rahitis se rijetko viđa jer su uvjeti života znatno poboljšani. Mogu postojati i blaže (subkliničke) forme rahitisa, gdje simptomi nisu klinički toliko izraženi, ali pretrage krvi (kalcij, fosfor, alkalna fosfataza) i radiološke snimke kostiju pokazuju promjene koje upućuju na nedovoljnu mineralizaciju kosti. Nedostatak vitamina D može biti posljedica bolesti jetre i/ili bubrega jer se u tim organima stvaraju aktivni metaboliti vitamina (25 – hydroksyvitamin D3, 1,25 dyhidroxivitamin D3).
Kada i koliko vitamina D?
Iako svako dojenče treba dnevni unos vitamina, potrebe su individualne, prije svega ovisno o načinu prehrane. Majčino mlijeko sadrži određenu količinu vitamina D (20-100 internacionalnih jedinica), koji je potpuno iskoristiv, ali dnevne potrebe dojenčeta su znatno veće te je potrebno dodati vitamin D dojenčetu na prirodnoj prehrani. Dnevna količina vitamina D za dojenče je 400 jedinica dnevno (10 mikrograma). Većina zamjenskih mlijeka sadrži ovu količinu u litri mlijeka, no u ranom djetinjstvu dijete ne dobije više od 600 mL mlijeka dnevno.
Ako je dijete rođeno u zimskim mjesecima i ne izlazi na dnevno svjetlo, pedijatar će prema svojoj procjeni odrediti je li potrebna dodatna doza vitamina D i u slučaju prehrane zamjenskim mlijekom.
Dojenčetu na prirodnoj prehrani potrebno je dodati vitamin D, ali u svakom slučaju procjenjuje se situacija: ako je dijete rođeno zimi i manje izlazi u šetnju (sunčeva svjetlost), svakako mu treba dodatni unos vitamina. U proljetno-ljetnim mjesecima nešto manje, ali sve ovisi o klimatskim uvjetima u kojima dijete živi. U krajevima s puno sunca, za dijete koje svakodnevno izlazi u šetnju, potreba za unosom vitamina D je manja, nego za one koji žive u sjevernijem području s malo sunčanih dana tijekom zime. Nedonošče raste brže i potreba za vitamino je veća nego za djecu rođenu u terminu.
Dijete hranjeno isklučivo na prsima, koje se malo iznosi u šetnju (vremenske prilike, godišnje doba, nedonošče) trebalo bi dodatni unos vitamina D, ali i dojenče koje je isključivo na prirodnoj prehrani, a još nije započeta dohrana i nakon pet, šest mjeseci treba dodatak vitamina D.
Trebaju li dojenčad koja se hrane mliječnom formulom dodatni vitamin D?
I početno mlijeko za dojenčad (br. 1), kao i prijelazno (br. 2), sadrži dovoljnu dnevnu dozu vitamina D. Za eventualni dodatni unos svakako treba konzultirati pedijatra, koji prati rast i razvoj dojenčeta i pozna sve druge okolnosti.
Treba li trudnica dodatak vitamina D?
Nije neophodno, ako se na njezinom jelovniku nalaze namirnice kao mlijeko i mliječni proizvodi (sir, jogurt, maslac), jaja, masna riba (losos, tuna, sardina). Ako normalno izlazi u šetnje koje podrazumijevaju izlaganje dnevnom svjetlu (ne direktno sunčanje). Ovo je vrlo značajno tijekom cijele trudnoće jer u tom razdoblju dijete skuplja potrebne zalihe, koje će koristiti poslije rođenja.
Istraživanja su pokazala da se tijekom zime, bez izlaganja dnevnom svjetlu i dodatnom unosu vitamina D, pričuve u jetri iz fetalnog razvoja potroše za osam tjedana. Izlaganjem djeteta djelovanu sunčevog svjetla (šetnja) nakon rođenja traju znatno duže. Sunčeva (dnevna) svjeltlost djeluje i kada dan nije sunčan.
Je li tijekom zime dovoljna šetnja?
Uglavnom da, ali treba voditi računa o klimatskim uvjetima. Male bebe se ne izvode u šetnju ako su dani tmurni, vjetroviti ili temperatura znatno ispod ništice. Teoretiski za dojenčad mlađu od šest mjeseci dovoljno je izlaganje sunčevom svjetlu kroz 30 minuta na tjedan, ako su pokrivena pelenom, ili dva sata ako su otkrivene ruke i lice, kako bi se održala količina vitamina D iznad minimalne razine potrebne za prevenciju rahitisa. Nakon dobi od šest mjeseci primjeren unos osigurava pričuve vitamina akumuliranog u masnom tkivu i jetri.
Ima li nedonošče posebne potrebe?
Nedonoščad uvijek treba dodatni unos vitamina D, bilo da je na prirodnoj prehrani ili se hrani zamjenskim mlijekom. Organizam prerano rođenog djeteta vrlo brzo raste jer mora nadoknaditi početni manjak tjelesne mase. Dok je potreba dnevnog unosa vitamina D za dojenče rođeno u terminu 400 i.j. dnevno, za nedonošče iznosi 800-1000 jedinica.
Trebaju li djeca taminje kože dodatno vitamin D?
Da. Koža tamnije boje znači veću količinu boje – pigmenta melanina. Osobe tamnije puti teže sintetiziraju vitamin D jer velika koncentracija melanina sprječava apsorpciju UVB zraka. Djeca tamne boje kože trebaju biti izložena djelovanju sunca četiri do šest puta više nego djeca svijetle kože, kako bi se stvorila ista količina vitamina D.
Izlaganje sunčevoj svjetlosti ne znači i sunčanje
Dojenčad do šest mjeseci nikako se ne smiju izlagati djelovanju sunčevih zraka niti toplinskom djelovanju sunca. Izlaganje male površine tijela dostatno je za sintezu vitamina D I djeca mlade dobi moraju biti zaštićena odjećom, a ona starija, ovisno o tipi kože, mogu se sunčati kože zaštićene odgovarajućim SPF (sun protectiom factor). Tijekom šetnje male bebe treba zaštiti od sunca, osobito glavu i ne treba zaboraviti da se ultraljubičaste zrake reflektiraju od okoline (posebice površine vode) i djeluju dok dijete boravi u hladovini.
Sadržaj vitamina D u namirnicama
Majčino mlijeko 20-100 i.j./litru
Kravlje mlijeko 20 i.j./litru
Zamjensko mlijeko za dojenčad 300-500 i.j./litru
Žumanjak jajeta 150-200 i.j.
Meso 100 i.j./100 grama namirnice
Maslac 60 i.j./100 grama namirnice
Ulje bakalara 10.000-20.000 i.j./100 grama
Haringe i tuna 300-1000 i.j./100 grama
Autor: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
Tekst preuzet iz časopisa Bebe, studeni 2011.